Accueil » Opinions (Page 14)
Archives de Catégorie: Opinions
TUZIRIKANE IJAMBO RY’IMANA
Bavukanyi,
Mu Nkuru Nziza y’uyu musi, turumvise ukuntu Yezu yabwiye abigishwa biwe ati : « Jewe naje kuzana umuriro kw’isi, kandi nta n’ikindi nshaka atari uko wokwaka. » (v.49). Muri iyi misi dusanzwe twarasinzikajwe n’indyane nyinshi n’intambara, ntihobura abibaza bati : « Mbega basha, n’Umukama twahora twizeye ko ari We yoduhumurije, uyu musi asubiriye kutubwira ivy’umuriro ? Ngo ntiyazanywe n’ugushira umutekano kw’isi, ngo yamara yaje kuduteranya (v.51) ? None tubaye aba nde ?»
Humure ! Ivyo Umukama avuga si ivyo twiyumvira. Ariko, nta mahoro ku munyavyaha! Turabe ingene twotegera uwo muriro avuga. Mbega umuriro umaze iki mu buzima bwa musi yose?
– Turawukoresha mu guteka ivyo turya n’ivyo tunywa
– Turawukoresha mu guhingura ibintu bimwe bimwe bitugirira akamaro, nk’imiti y’indwara n’ibindi
– Turawukoresha mu gurtyorora ibintu, nko mu guturira imicafu canke imigera (les microbes)
– No mu bijanye n’urukundo mu bantu, uwubaza mu genziwe ko akimukunda, amubaza ati : « Mbega akariro karacarimwo ?» ; uwubwira mugenziwe ko akimukunda, ati : « Ego akariro karacarimwo, ntikarazima canke ntikazozima.» Reka mbe ndagejeje aho.
Umuriro Yezu avuga rero si uwugira nabi (kuko umuriro urashobora n’ukugira nabi), ni uwugira neza. Ni muriro urtyorora, ni umuriro w’urukundo. Yezu yaje kwatsa muri twebwe urukundo rw’Imana. Araduha Mutima wiwe, akadukabura, akadususurukiriza imitima, tukareka kuguma dukonje, tugacangamuka, ducangamukira mu Mana. Uwuri n’umutima ushima kwerekera ku Mukama, araheza akaronka ubuzima. Uwudashaka n’ukwumva Izina ry’Umukama, uwizigitirira kuri Shetani, araheza akumva ko ahiye. Umusi umwe nari kumwe n’abatutumura amashetani, bagire baracacucagira amazi ahezagiye ku muntu yarimwo amashetani, ano amuvugiramwo ati : « Muriko muraduturira, muriko muraduturira! » Nitwemere rero Yezu adurtyorore.
Yezu ati : « Ntegerezwa kubatizwa.» Ego cane, yari aramutse azodupfira akadukiza inabi, kandi tukaboneraho kumenya urwo adukunda, kuko atawushobora kurusha urukundo uwiguze abagenzi biwe (Yohani 15, 13). Yaratwiguze, natwe nidufatire aho tumukunde. Erega abarundi bama bavuga bati : « Gukunda uwutagukunda, ni nk’imvura igwa mw’ishamba. » Turakenyeye rero, urukundo rw’Imana n’ibindi vyiza bizanana, bibe imvura irwa mw’ishamba ? Ntibikabe yemwe! Twoba duhumiwe! Umukama yavuze ati : « Nimugume mu rukundo rwanje, nimwazigama amabwirizwa yanje muzoguma mu rukundo rwanje (Yohani 15, 10). Nibaza ko tuyazi sinirirwa ndayavuga.
Sinovuga vyose ngo ndabishobore, reka mperahereze kuri aha avuga ko yaje kuduteranya : erega yaje kutumenyesha ukuri. Kandi twebwe abantu, no mu miryango yacu nyene, ntitwama dukunda ukuri kuko kutwagiriza, tugaca dutangura gutoteza abakudushikirije, tukabimba no mu mizi. Ni vyo twasomye no mu gisomwa ca mbere, aho umuhanuzi Yeremiya yahamwa n’abashingantahe nk’uko twavyumvise. Nta bushingantahe bwabo, kuko umushingantahe yama akunda ukuri. None ubwo mu vy’ukuri, tweho turi beranda gusumvya abo bahamye umuhanuzi Yeremiya ? Burya, muri ya mapolitike yacu twirirwamwo, hagize uwutubwira ijambo tukumva umengo ntirishigikiye ivyiyumviro vyacu, tukumva ntiriza rivuga nk’uko umugambwe wacu uvyipfuza, canke tukumva umengo Reta yacu si uko ibibona, burya uyo muntu, ntiduca turaba uruhande tumuhengamikamwo, aho kuraba neza ico yavuze ? Ntiduca tumuhengamika mu bansi bacu, mbere n’uguhamwa agahamwa ? Mbega harya mu miryango yacu, iyo turiko turaryanira amatongo n’ibindi, iyo hagize umwe muri twebwe agira ati : « reka duhindure aha turiko turarenganya abandi, burya turamwumviriza ? Ntiduca tumuhengamika ku ruhande rw’abansi bacu ? Iyo abana bacu batubujije gukora ibicumuro, nk’ukuja kuraguza, guterekera n’ibindi, ntiduca tubabwira ngo : « Ukabandanya uvuga ivyo ndakuraza ubusa canke ndaguta hanze », n’ibindi nk’ivyo ? None turi beranda koko ? Nitwigarure ! Hari umufransa yabivuze neza ati : « Uwa mbere azovuga ukuri bazomugegena. » (Le premier à dire la vérité, il doit être executé). None rero ntitugatinye gushingira intahe Yezu Kristu ngo n’uko incuti n’abagenzi bashobora kutwanka, batwanse nitubasabire bazohinduka. Mw’ikatikisimu ya kera bahora bavuga bati : « Mbega abavyeyi bacu badutumye gukora ico Imana yanka, twogikora ? » Inyishu : « Oyaye, kuko iry’Imana ryama risumba iry’abantu.»
NDABIPFURIJE UMUSI W’IMANA MWIZA MWESE !
Lettera ad un amico omosessuale
Scrivi qui i tuoi pensieri… (opzionale)
di Costanza Miriano
Caro Fabio,
avrei voluto scrivere caro amico omosessuale, ma perché dovresti essere definito dal tuo orientamento? Io non mi definisco mai eterosessuale, e mi offenderei se qualcuno lo considerasse il mio tratto distintivo. Quindi non vorrei offenderti, chiamandoti omosessuale. Tanto meno userò la parola gay, che vuol dire contento, e mi sembra un modo un po’ disonesto di definirsi, come se gli altri lo fossero di meno. Quanto ad altri sinonimi più all’antica, apprezzo il coraggio di alcuni, per esempio di quelli del Foglio, nell’usarli, ma tu sai quanto ti voglio bene, e quanto rispetto la tua sensibilità, quindi li censurerò.
Voir l’article original 898 mots de plus
« Genda nawe rero, ugire gurtyo !»
Bavukanyi,
Inkuru Nziza twaronse uyu musi, ni igipande kimwe mu vyo umwanditsi Luka atwereka, aho Yezu ashimikira ku gukunda Imana
n’abantu. Uyu mugani w’ « Umunyasamariya w’ikigongwe», urakwiye wo nyene ubwawo kugira ngo tubone ico Yezu adusaba mu bijanye n’ugukunda. Aha Yezu yawuciye yishura ikibazo c’Umwigisha (Docteur de la Loi), ni ukuvuga umuntu yanonosoye ibijanye na Bibliya, si uwo ari we wese. Aha mu Nkuru Nziza, batubwiye ko yashaka kugeza Yezu, si uko yari ayobewe ico yokora. Yari akizi, ariko agashaka kugeza Yezu.
N’aho turiko turavuga ngo yari Umwigisha, ngo yari abizi, yari abizi mu mutwe gusa ! Imbere y’Imana, ntavyo yari azi ; kuko Imana ntishima ko tumenya amateka yayo mu mutwe gusa, ishima nyabuna ko tuyashira mu mutima, tukayarangurana urukundo. Nahora mbwira abanyeshure nti : « Umusi Imana yoza, ikavuga iti : ‘ Ngira ndabahe ikibazo kandi mugikora muri kumwe n’amashetani’, hanyuma igaheza igatanga ico kibazo, ikabaza ngo tuyidondore uko iri, tuvuge n’amateka yayo, vyoshoboka ko amashetani adusumvya amanota ! None ko adusumvya n’ubwenge (bwo mu mutwe) ! Ariko, ubwo Imana ikunda amashetani gusumvya abantu ? Haba namba ! Kuko abantu bashobara kwunga ubumwe n’Imana bakayikunda, bakayiyoboka ; ariko amashetani ntayinywa no mu mazi !» Simvuze ngo uyo Mwigisha yigenza nk’ishetani, aha nta vy’uguca imanza birimwo, kari akarorero ntanze kugira ngo twirinde kurwa mu mutego. Muti uwuhe ? Umutego wo kugira ngo turazi amateka y’Imana kandi tutayakurikiza. Nk’uyo Mwigisha twumvise, turashobora gusoma Bibliya, vyose tukaza turabicako twiruka, ngo « ibi nari maze kubisoma, ibi nari maze kuvyumva, ibi ndabizi, n’ibindi ». Uyu musi, nidukundire Umukama atwigishe.
Erega muri uyu mugani, ni Umukama nyene ariko arivuga. None ni nde yitwararika abantu bose atavanguye, akitwararika n’abamwanka (kuko Abanyisraeli n’Abanyasamariya ntibacana uwaka), ni nde yama ari indarangavye kugira ngo atabare uwo wese abikeneye, atabanje kuraba hirya no hino, atabanje kwisunga amategeko (kumbure atavuga vyose) gushika aho amubuza kugira ineza (nka wa musaserdoti n’umuleviti twumva), ni nde yitanga atitangiriye itama, atari Umukama ? Uyu ni We dutumiriwe kurabirako, ni We dutumiriwe kwigana : « Genda nawe rero, ugire gurtyo !»
Bavukanyi, abo gutabara baruzuye. Ba bana twama twumva ngo bari mw’ibarabara ni abo gutabara. Ba bana duhora tubona mu bisagara bagenda muri « poubelle » gutorayo ivyo barya (nako si abana gusa), ni abo gutabara. Ba bantu barara ubusa bakabwirirwa, ni abo gutabara. Ba bandi bagorewe ngaho mu bitaro bikwegereye, mbega hoho wama uja kubaramutsa? Ba bandi baboshwe, mbega hoho wama uja kubaramutsa ? Bamwe birirwa bariyahura ngo babonye kubaho bitagishoboka, ubwo si uko twasamaye kumbure ntitubiteho? Mbega ntaho noba nama nsesa indya kuko mbuze aho ndazishira mu nda yanje, siniyumvire ko hari uwazibuze? Ubwo sinoba mfise imyambaro nka mirongo ibiri y’impuzu, iruhande yanje hari uwambaye ipataro imwe iriko « ibinyoteri » inyuma canke agenda gusa kuko ata n’imwe afise ? Ni vyinshi. Ivyo vyose ni ibintu dukwiye kwama twiyumvira. Kandi ntitwiyumvire abakenye mu vy’umubiri gusa, hari n’abakenye mu vy’umutima, hari benshi bakeneye gusengerwa. Ubwo mpora nibuka ko hari abakeneye ibisabisho vyanje? Ababintumye bobo, ndabibavugira ? Ubwo sinca mvugira mu mutima nitwengera ngo « Na jewe sinisabira, none nzosabira abandi !» Umukama amaze kwerekana uwitwararitse uwumerewe nabi, yagize ati : « Genda nawe rero, ugire gurtyo !»









